Podatci o prijavitelju
Autori: Kristina Bojanić, Justinija Steiner, Ana Petrović, Renata Sikora, Tamer Salha, Robert Smolić, Aleksandar Včev, Martina Smolić
Država: Hrvatska
Podatci o tvrtki prijavitelju
Podatci o inovaciji (HR)
Naziv inovacije: Radiološki model za procjenu primjene kontrastne mamografije u obradi sumljivih nalaza dojke
Kratki opis inovacije: Rak dojke (RD) najčešća je zloćudna novotvorina u žena. Magnetska rezonancija (MR) dojki je najosjetljivija dijagnostička metoda za detekciju RD. Međutim kombinacija visoke cijene i nedostupnosti pretrage, uz kontraindikacije ograničavaju primjenu MR u svim kliničkim indikacijama. Unazad par godina u kliničkoj praksi u RH pojavljuje se mamografija s kontrastom (CEM, od engl. Contrast-Enhanced Mammography), koja kao alternativa MR dojki također omogućuje prikaz tumorske neovaskularizacije, pružajući uz morfološke dodatno i funkcionalne informacije. Smjernice za radiološku dijagnostiku bolesti dojke preporučuju CEM kao nadopunu nejasnog ili sumnjivog nalaza nakon konvencionalne digitalne mamografije, međutim uz nisku razinu kvalitete dokaza (1, C). INOVACIJA: CEM je visokovrijedna dijagnostička metoda u detekciji sumnjivih lezija u dojci, koja može zamijeniti MR dojki kada isti nije dostupan ili je kontraindiciran. Dok odsutnost imbibicije može spriječiti nepotrebne biopsije (69% slučajeva), suspektne mamografske lezije s imbibicijom na CEM zahtijevaju daljnju histološku analizu. Izvanredna osjetljivost i NPV CEM su vrlo vrijedni u detekciji RD uz izbjegavanje nepotrebnih biopsija.
Duži opis inovacije: Rak dojke (RD) je najčešća je zloćudna novotvorina u žena u Republici Hrvatskoj (RH), a također i u svijetu, s procijenjenih 2,3 milijuna novih slučajeva u 2020. Veličinu javnozdravstvenog problema naglašavaju zadnje dostupni epidemiološki podatci za 2020. prema kojima je od RD oboljelo 2894, a umrlo 832 žene u RH. Posljedično se ulažu se veliki napori s ciljem razvijanja novih tehnika, koje bi mogle pomoći u ranom otkrivanju i prijeoperativnoj procjeni RD. Budući da je rano otkrivanje RD od presudnog značaja za prognozu, tijekom vremena razvijene su mnoge tehnike u svrhu probira. Danas je digitalna mamografija (MG) osnovna metoda sekundarne prevencije RD. U neinvazivnoj dijagnostici bolesti dojke koriste se još i digitalna tomosinteza dojke (DBT; od engl. Digital Breast Tomosynthesis), ultrazvuk dojke (UZV) te MR dojki. UZV se često koristi kao dopunska tehnika u žena starijih od 40 godina, kod kojih je osjetljivost MG za otkrivanje RD smanjena, na primjer, u slučaju gustog žljezdanog parenhima (Tip C i D gustoće prema ACR leksikonu (od engl. American College of Radiology). Iako može biti koristan u ovakvim situacijama, UZV je često ograničen niskom specifičnošću. Pod kontrolom ultrazvuka vrši se invazivna radiološka dijagnostika (najčešće u rutinskoj primjeni je biopsija iglom šireg lumena-core needle biopsy). Istraživanje provedeno u RH 2012.godine je pokazalo da od 229 lezija s indikacijom za biopsiju širokom iglom pod UZV kontrolom 143 (62,5%) lezija je bilo benigno, 21 (9,2%) lezija bila je granično malignog potencijala, a 65 (28,3%) lezija bilo je maligno. Sam postupak biopsije širokom iglom je invazivan, relativno skup uz potencijalni psihološki stres za bolesnice vezano i uz sam zahvat, ali i uz čekanje rezultata analize patohistoloških uzoraka tijekom dva do tri tjedna. MR dojki je trenutno najosjetljiviji pregled za otkrivanje RD kod žena umjerenog i povećanog rizika, rezultirajući s 15 novootkrivenih karcinoma na svakih 1000 žena sa umjerenim odnosno visokim rizikom. Međutim, unatoč povećanoj osjetljivosti za otkrivanje RD, MR često nije opcija zbog visoke cijene, niske dostupnosti, klaustrofobije te specifičnih kontraindikacija vezanih za feromagnetične implantate. Dodatno, u istraživanju koje je uključilo 1215 žena s povišenim rizikom za RD, a koje bi se prema smjernicama trebale podvrgnuti MR dojki, samo njih 57,9% je u konačnici pristalo na pregled. Unazad par godina u kliničkoj praksi u RH se uvodi mamografija s kontrastom (CEM, od engl. Contrast-Enhanced Mammography), koja kao i MR dojki omogućuju prikaz tumorske neovaskularizacije, pružajući uz morfološke dodatno i funkcionalne informacije. CEM u odnosu na MR dojke ima prednost u vidu potencijalno lakše klinička provedbe i veće dostupnosti za probir velike populacije. Recentne Smjernice za radiološko dijagnosticiranje bolesti dojke daju jaku preporuku uz nisku razinu kvalitete dokaza da je CEM najčešće indiciran kao nadopuna nejasnog ili sumnjivog nalaza nakon konvencionalnih pretraga (MG/UZV), te je alternativa u slučajevima kada MR nije dostupan ili je kontraindiciran (1, C). Koliko znamo, točnost CEM u radiološkoj obradi suspektnih ili nejasnih lezija nakon digitalne mamografije u RH još nije provedena. Stoga cilj istraživanja je prospektivno odrediti točnost CEM kod sumljivih ili nejasnih lezija dijagnosticiranih digitalnom mamografijom, a s ciljem bolje karakterizacije lezija te smanjenja boja nepotrebnih invazivnih radioloških zahvata. Uključni kriteriji: Ispitivana skupina su žene kojima je nakon digitalnog mamografskog pregleda u DZOBŽ nalaz kategoriziran kao BIRADS 0 odnosno nejasan ili suspektan nalaz koji zahtjeva daljnju dijagnostičku obradu. Referentni standard je definiran kao kombinacija patologije u slučaju RD i šestomjesečnog slikovnog praćenja. Sve žene uključene u istraživanje su potpisale informirani pristanak, a istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva DZOBŽ. Isključni kriterij: 1. Žene koje odbiju sudjelovati/ne potpišu pristanak za sudjelovanje u istraživanju 2. Žene s bubrežnom insuficijencijom (urea i kreatinin iznad referentnih vrijednosti) 3. Žene koje su alergične na jodni kontrast 4. Žene koje su trudne ili doje 5. Žene sa silikonskim implantatima. Rezultati: Od ukupno pregledanih 9065 žena digitalnom mamografijom indikacija za CEM je postavljena kod 124 ispitanice (medijan dobi 62 godine; raspon 34-78). Indikacije za CEM su: nejasna ili suspektna sjena, distorzija, asimetrija ili nakupina patoloških mikrokalcifikata na digitalnoj mamografiji. Od 124 ispitanice CEM je u 39 (31%) postavio sumnju na maligni proces u dojci i indicirana je biopsija suspektne lezije. U preostalih 85 (69%) ispitanica kontrolni dijagnostički pregledi su potvrdili benignost lezije; kontrolni ultrazvuk dojki u 17 (20%) ispitanica u slučaju BIRADS 1 nalaza nakon CEM te u 53 (62%) ispitanice s BIRADS 2 nalazom CEM, te kontrolna digitalna mamografija u 15 (18%) ispitanica s BIRADS 3 nalazom nakon CEM. Od 39 (33%) upućenih na biopsiju s kontrastnom imbibicijom lezija na CEM, ista je učinjena u 36/39 (92%), a od kojih je u 25/36 (69%) dijagnosticirana maligna lezija. Specifičnost i osjetljivost CEM-a iznose 88,5 %, odnosno 100 % (ROC-AUC = 0,943, PPV 69,4 %, NPV 100 %). Točnost CEM iznosi 90,9%. Zaključak: CEM je visokovrijedna dijagnostička metoda u detekciji suspektnih lezija u dojci, koja može zamijeniti MR dojki kada isti nije dostupan ili je kontraindiciran. Dok odsutnost imbibicije može spriječiti nepotrebne biopsije kao u naših 85 (69%) ispitanica, sumnjive mamografske lezije s imbibicijom na CEM-u zahtijevaju daljnju histološku verifikaciju. Izvanredna osjetljivost i NPV CEM vrlo su povoljni za otkrivanje RD i izbjegavanje nepotrebnih invazivnih dijagnostičkih pretraga.
Podatci o inovaciji (EN)
Naziv inovacije: Radiologic model for evaluating the use of contrast mammography in the management of suspicious breast findings
Kratki opis inovacije: Breast cancer (BC) is the most common malignancy in women. Magnetic resonance imaging (MRI) of the breast is the most sensitive diagnostic method for detecting BC. However, the combination of high cost, unavailability, and contraindications limit the use of MRI for all clinical indications. A few years ago, contrast-enhanced mammography (CEM) was introduced into clinical practice in the Republic of Croatia, which, as an alternative to breast MRI, also allows visualization of tumor neovascularization and provides additional morphological and functional information. Guidelines for radiological diagnosis of breast disease recommend CEM as an adjunct to unclear or suspicious findings after conventional digital mammography. INNOVATION: CEM is an extremely valuable diagnostic method for detecting suspicious lesions in the breast that can replace breast MRI when it is unavailable or contraindicated. While the absence of imbibition can prevent unnecessary biopsies (69% of cases), suspicious mammographic lesions with imbibition on CEM require further histologic analysis. The outstanding sensitivity and NPV of CEM are very valuable for detecting BC while avoiding unnecessary biopsies.
Duži opis inovacije: Breast cancer (BC) is the most common malignant neoplasm in women in the Republic of Croatia and also worldwide, with an estimated 2.3 million new cases in 2020. The magnitude of the public health problem is underlined by the latest available epidemiological data for 2020, according to which 2,894 women in the Republic of Croatia developed BC and 832 women died. Therefore, great efforts are being made to develop new techniques that could help in early detection and preoperative assessment of BC. Since early detection of BC is crucial for prognosis, many screening techniques have been developed over time. Today, digital mammography (MG) is the primary method of secondary prevention of BC. Digital breast tomosynthesis (DBT), breast ultrasound (US), and breast MRI are also used for non-invasive diagnosis of breast disease. US is often used as a complementary technique in women over 40 years of age in whom the sensitivity of MG to detect RD is reduced, for example, in dense glandular parenchyma (type C and D density according to the ACR lexicon (American College of Radiology). Although it can be helpful in these situations, the US is often limited by its low specificity. Under the control of ultrasound, invasive radiological diagnostics are performed (the most common routine application is core biopsy). Studies performed in 2012 in the Republic of Croatia showed that of 229 lesions with an indication for core biopsy under US control, 143 (62.5%) lesions were benign, 21 (9.2%) lesions were borderline malignant, and 65 (28.3%) lesions were malignant. Core biopsy is invasive, relatively expensive, and associated with potential psychological distress for patients related to the procedure itself, as well as the two- to three-week wait for the results of analysis of pathohistologic specimens. Breast MRI is currently the most sensitive examination for detecting BC in moderate- and high-risk women. It results in 15 newly detected cancers per 1000 women. However, despite the increased sensitivity for detecting BC, MRI is often not an option due to high cost, low availability, claustrophobia, and specific contraindications associated with ferromagnetic implants. Furthermore, in a study of 1,215 women at increased risk for BC, who should undergo breast MRI according to guidelines, only 57.9% agreed to MRI examination. Several years ago, contrast-enhanced mammography (CEM) was introduced into clinical practice in the Republic of Croatia, which, like breast MRI, allows visualization of neovascularization of tumors and provides additional morphological and functional information. Compared with breast MR, CEM has the advantage of being potentially easier to use clinically and more available for screening a large population. Recent guidelines for radiologic diagnosis of breast disease strongly recommend CEM as an adjunct to equivocal or suspicious findings after conventional examinations (MG /US) and is an alternative when MR is unavailable or contraindicated (1, C). As far as we know, the accuracy of CEM in the radiological management of suspicious or unclear lesions after digital mammography has not yet been conducted in the Republic of Croatia. Therefore, the aim of this study is to prospectively determine the accuracy of CEM in suspicious or unclear lesions diagnosed by digital mammography in order to better characterize the lesions and reduce the number of unnecessary invasive radiological procedures. Inclusion criteria: The group studied were women whose findings were categorized as BIRADS 0 after a digital mammographic examination at DZOBŽ, i.e., an unclear or suspicious finding requiring further diagnostic workup. The reference standard was defined as a combination of pathology in the case of BC and a six-month imaging follow-up. All women involved in the study signed an informed consent form, and the study was approved by the DZOBŽ ethics committee. Exclusion criterion: 1. Women refusing to participate in the study/not signing an informed consent form 2. Women with renal insufficiency (urea and creatinine above reference values) 3. Women who are allergic to iodine contrast media 4. Women who are pregnant or breastfeeding 5. Women with silicone implants. Results: Of a total of 9065 women examined by digital mammography, indications for CEM were in 124 participants (mean age, 62 years; range, 34-78). Indications for CEM included: unclear or suspicious shadow, distortion, asymmetry, or cluster of pathologic microcalcifications on digital mammography. Of 124 subjects, CEM revealed a suspected malignant process in 39 (31%), and a biopsy of the suspicious lesion was indicated. In the remaining 85 (69%) participants, diagnostic control examinations confirmed the benign nature of the lesion; control breast ultrasound in 17 (20%) subjects with BIRADS 1 findings after CEM and in 53 (62%) subjects with BIRADS 2 findings after CEM, and control digital mammography in 15 (18%) subjects with BIRADS 3 findings after CEM. Of the 39 (33%) referred for biopsy with contrast imbibition of lesions after CEM, a biopsy was performed in 36/39 (92%), and a malignant lesion was diagnosed in 25/36 (69%). The specificity and sensitivity of CEM are 88.5% and 100%, respectively (ROC-AUC = 0.943, PPV 69.4%, NPV 100%). The accuracy of CEM is 90.9%. CONCLUSION: CEM is an extremely valuable diagnostic method for the detection of suspicious lesions in the breast that can replace breast MRI when it is unavailable or contraindicated. While the absence of imbibition may prevent unnecessary biopsies as in our 85 (69%) subjects, suspicious mammographic lesions with imbibition on CEM require further histologic work-up. The excellent sensitivity and NPV of CEM are highly favorable for detecting BC and avoiding unnecessary invasive diagnostic testing.