U okviru programa EIT Food održan je okrugli stol pod nazivom “Utjecaj emisije stakleničkih plinova na poljoprivredno-prehrambeni sektor”.
Okrugli stol bio je namijenjen potrošačima, studentima, start-up tvrtkama, poljoprivrednicima, tijelima javne vlasti, visokoobrazovnim institucijama te poduzetnicima, a govornici su bili vrhunski stručnjaci u navedenom području, koji su govorili o svojim iskustvima te različitim pristupima rješavanju ovog zaista aktualnog problema na globalnoj razini. Događajem je podignuta svijest o smanjenju emisije stakleničkih plinova, koji čine otprilike 17% ukupnih emisija.
Po završetku svih prezentacija održana je vrlo zanimljiva panel rasprava s predavačima. Na pitanje kako osvijestiti ljude da su i oni odgovorni za emisije stakleničkih plinova osvrnuo se prof. dr. sc. Branimir Kampl iz tvrtke Sano d.o.o. Poručio je da bi mjera penalizacije onih koji proizvode više stakleničkih plinova nego što je predviđeno bila adekvatna i da takve mjere treba uzeti u razmatranje. S druge strane, istaknuo je da bi trebalo honorirati one koji primjenjuju prakse koje dovode do smanjenja emisije stakleničkih plinova, poput poljoprivrednika koji ulažu u tehnologiju proizvodnje. Izv. prof. dr. sc. Miro Stošić naglasio je da bi kroz cjeloživotno obrazovanje te popularizaciju znanosti trebalo poticati mlade ljude da se uključe u misiju smanjenja količine stakleničkih plinova. Također, napomenuo je da se prakticiranjem izostavljanja obrade tla za neke kulture, poput pšenice, raži, ječma, soje, zobi i uljane repice, može uvelike doprinijeti poboljšanju ovog globalnog problema. Bernarda Rožman poručila je da ljudi sve više prepoznaju različite programe sufinanciranja od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, kojima se potiče ulaganje u energetsku učinkovitost stambenih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije. Nadalje, navedeno ministarstvo aktivno radi na kampanjama kojima se promiče niskougljična tranzicija. Ana Mandarić istaknula je da bi trebalo uvesti obavezu izračunjavanja ugljičnog otiska za industrijska poduzeća te da ih se uvjetuje da svake godine smanjuju emisije. Na isto se nadovezala i Tatjana Obučina, koja smatra da bi slične mjere trebalo uvesti i u sektor transporta i cestovnog prometa. Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš naveo je da u razmatranje treba uzeti i opciju označavanja poljoprivrednih proizvoda oznakama koje bi upućivale na to da se isti proizvode uz manju emisiju stakleničkih plinova.
Zaključeno je da se poboljšanjem poljoprivredne prakse, modernizacijom i digitalizacijom postojećih sustava proizvodnje, uvođenjem niskougljičnih mjera te korištenjem obnovljivih izvora energije može doprinijeti klimatskoj neutralnosti i daljnjem smanjenju emisije stakleničkih plinova, što je ujedno i glavni cilj Europskog zelenog plana.
